ISTORIJA zENSKE KOsARKE
Ženska seniorska reprezentacija Jugoslavije premijernu utakmicu odigrala je 21. septembra 1946. godine u Bukureštu na prvom šampionatu Balkana. Debi je bio više nego uspešan, pobeđena je domaća selekcija sa 23:6. Prvu pobedu u istoriji naše ženske košarke izvojevale su Mladenović, Ful, Aksentijević, Petrović, Radovanović i Dakić, košarkašice Crvene zvezde, Madera iz Zadra i igračice Kvarnera Soldo i Punter. Selektor je bio legendarni Bora Jovanović , profesor DIF-a, istaknuti košarkaški radnik i sudija, a od 1948. prvi predsednik Košarkaškog saveza Srbije.
Na domaćoj sceni dominirale su košarkašice Crvene zvezde sa nedostižnih, 15 uzastopnih titula šampiona (1946-1960). Crveno-bele gracije činile su i osnovu reprezentacije Jugoslavije. Prvo pojavljivanje „plavih“ dama na prvenstvima Evrope bilo je 1954. kad je naš glavni grad bio domaćin najboljim košarkašicama Starog kontineta. Osvojeno je respektabilno peto mesto, a ostvarene su dve pobede koje će se pamtiti za sva vremena, savladane su Nemačka (69:14) i Francuska (55:50). Na čuvenom Tašu, plave gracije Cicu Kalušević, Branku Prelević, Aleksandru Gec, Branku Cipruš, Ljubicu Otašević i ostale predvodio je selektor Strahinja Braca Alagić.
|
Sledećih skoro četiri decenije reprezentacija Jugoslavije bila je redovan učesnik šampionata Evrope. U konkurenciji neprikosnovenog Sovjetskog Saveza, za čiju selekciju je bilo rezervisano zlatno odličje, naša reprezentacija je bila sve ozbiljniji kandadat za preostale dve pozicije na pobedničkom postolju. Prva medalja stigla je 1968. u italijanskoj Mesini. Ponovo je na klupi bio Strahinja Alagić , a na terenu je neprikosnoveni lider i strelac bila Marija Veger , dok su ogroman doprinos ovom istorijskom uspehu pružile Olga Đoković, Jelica Kalenić, Milica Radovanović, Stanka Stošić i Spomenka Milojević.
Samo dve godine kasnije na šampionatu Evrope u Roterdamu Jugoslavija je ponovo osvojila medalju. Ovoga puta pod vođstvom Ladislava Demšara stiglo se do bronzanog odličja. Ekipa je bila gotovo u nepromenjenom sastavu, ali treba izdvojiti debi Snežane Zorić.
Na sledeću medalju čekalo se do šampionata Evrope 1978. godine u Poznanju. Jugoslavije je ponovo bila vicešampion Evrope. Selektor je bio Borislav Ćorković, a prvenstvo u Poljskoj bilo je poslednje na kome je učestvovala legendarna Marija Veger. Njenu lidersku ulogu preuzimale su Sofija Pekić, Vukica Mitić i plejada mlađih košarkašica.
Na sledeću medalju čekalo se do šampionata Evrope 1978. godine u Poznanju. Jugoslavije je ponovo bila vicešampion Evrope. Selektor je bio Borislav Ćorković, a prvenstvo u Poljskoj bilo je poslednje na kome je učestvovala legendarna Marija Veger. Njenu lidersku ulogu preuzimale su Sofija Pekić, Vukica Mitić i plejada mlađih košarkašica.
Dolazak Milana Cige Vasojevića na kormilo reprezentacije 1980. godine bio gotovo revolucionaran potez. Usledili su najveći uspesi ženske košarkaše reprezentacije. Na svom debiju na EP u Banjaluci, osvojena je bronzana medalja, a samo koji mesec kasnije isti uspeh postignut je na Olimpijskim igrama u Moskvi.
Vasojević je izvršio smenu genracija. Pružio priliku talentovanim igračicama u koje je bezrezervno verovao Anđeliji Arbutini, Daniri Nakić, Raziji Mujanović, Jelici Komnenović, Oliveri Krivokapić, Bojani Milošević, Slađani Golić... Na Univerzijadi u Zagrebu 1987. godine Jugoslavija je osvojila zlatnu medalju jedinu u žanskoj seniorskoj konkurenciji. Iste godine na šampionatu Evrope u Kadizu, osvojena je srebrna medalja, a u finalnom meču protiv SSSR-a, večiti favorit je bio dugo na mukama - 73:83.
Vasojević je izvršio smenu genracija. Pružio priliku talentovanim igračicama u koje je bezrezervno verovao Anđeliji Arbutini, Daniri Nakić, Raziji Mujanović, Jelici Komnenović, Oliveri Krivokapić, Bojani Milošević, Slađani Golić... Na Univerzijadi u Zagrebu 1987. godine Jugoslavija je osvojila zlatnu medalju jedinu u žanskoj seniorskoj konkurenciji. Iste godine na šampionatu Evrope u Kadizu, osvojena je srebrna medalja, a u finalnom meču protiv SSSR-a, večiti favorit je bio dugo na mukama - 73:83.
Olimpijske igre u Seulu 1988. godine bile su kruna jedne sjajne generacije. U nezaboravnom sećanju ostaće koš Anđelije Arbutine sekund pre kraja polufinalnog meča protiv Australije (57:56) i plasman u veliko finale. U borbi za olimpijsko zlato, izabranice Milana Vasojevića pružile su fantastičan otpor moćnoj selekciji SAD (70:77).
Sa uspesima je nastavljeno i posle odlaska trofejnog stručnjaka Milana Cige Vasojevića . Njegov naslednik Mihajlo Vuković delimično je promenio sastav koji je na Svetskom prvenstvu 1990. godine stigao vicešampionske titule. Samo godinu dana kasnije usledio je novi bljesak. Na EP u Izraelu pod vođstvo selektora Miodraga Veskovića osvojena je srebrna medalja. U grupnoj fazi takmičenja pobeđen je Sovjetski Savez (75:74), ali je Zbornaja uspela da se revanšira u finalnom meču (97:84) i sruši snove o zlatnoj medalji kojoj je naša selekcija po prikzanoj igri bila nikad bliže. Ispostavilo se bio je to poslednji veliki uspeh i medalja. Usledio je rasapad SFRJ, rat i sankcije UN koje su pogubno delovale na rezultate i dalji razvoj ženske košarke.
Sa uspesima je nastavljeno i posle odlaska trofejnog stručnjaka Milana Cige Vasojevića . Njegov naslednik Mihajlo Vuković delimično je promenio sastav koji je na Svetskom prvenstvu 1990. godine stigao vicešampionske titule. Samo godinu dana kasnije usledio je novi bljesak. Na EP u Izraelu pod vođstvo selektora Miodraga Veskovića osvojena je srebrna medalja. U grupnoj fazi takmičenja pobeđen je Sovjetski Savez (75:74), ali je Zbornaja uspela da se revanšira u finalnom meču (97:84) i sruši snove o zlatnoj medalji kojoj je naša selekcija po prikzanoj igri bila nikad bliže. Ispostavilo se bio je to poslednji veliki uspeh i medalja. Usledio je rasapad SFRJ, rat i sankcije UN koje su pogubno delovale na rezultate i dalji razvoj ženske košarke.
U 21. veku jedini rezultat vredan pažnje bilo je 5. mesto na šampionatu Evrope 2001. u Francuskoj. Usledili su sve slabiji rezultati na kontinentalnim šampionatima (od 2003. do 2009.), deveta i trinesta mesta, a na poslednjem prvenstvu u Poljskoj 2011. Srbija zbog neuspeha u kvalifikacijama nije učestvovala. 2013. godine Srbija se vraca na staze uspeha i zauzima 4. mesto na Evropskom prvenstvu u Francuskoj. U borbi za 3. mesto naše devojka su poražene od strane reprezentacije Turske 91:72. Pre toga nase devojke su u polufinalu poražene od strane Španije 88:69. Do polufinala su stigle pobedom nad Italijom u četvrtfinalu turnira 85:79. Na Svetskom prvenstvu u Turskoj 2014. godine, nase devojke su poražene u četvrtfinalu od strane reprezentacije Turske 62:61.